Pretraga za:
Probaj da izađeš iz zone komfora

Šta je zona komfora? Pod njom se podrazumeva ono što nam je poznato, ono u šta imamo poverenja i ono na šta smo navikli. Tu nismo fizički ograničeni ali u njoj stvaramo svoju rutinu, poznati kolosek. Ona je udobna jer se u njoj osećamo sigurno, u njoj su ponašanja poznata, kao i naša razmišljanja i osećanja. Drugim rečima, to je mentalni prostor u kome živimo, gde postoje granice, gde imamo osećaj emocionalne sigurnosti u vezi onoga što radimo i u vezi odluka koje donosimo. Možemo je i nazvati relativnom predvidljivošću. I to jeste lepo. Ali do onog momenta dokle nam se ne jave želje koje iziskuju drugačije ponašanje i drugačije odluke, do momenta kada prepoznamo trenutak da želimo više i dalje. Pročitaj više

Gubitak jednog ili oba roditelja

Gubitak jednog ili oba roditelja je veliki stres koji doživljava osoba, bez obzira na godine.

Tuga koja  sledi nakon gubitka je neminovana, i u suštini ne postoji vremensko ograničenje za njeno trajanje. Nekada imate onaj osećaj da ste krenuli napred, a onda korak-dva unazad.  Ljutnja, krivica, anksioznost, depresija su često neizostavne emocije. S obzirom da su roditelji najznačajnije osobe koje učestvuju u našem formirnju, sasvim je normalno da je to veliki psihološki i emocionalni udarac. Iako je to deo života i prirodni proces (izuzev suicida), čak i sama  pomisao da ćemo u jednom trenutnku ostati bez roditelja, javlja anksioznot, osećaj nesigurnosti i straha. Pročitaj više

Inteligencija i seks

Među dobronamernim intelektualcima, pakosnim „fizikalcima“ ali i „običnim“ svetom postoji već ukorenjeno uverenje, pretočeno u brojne viceve, poslovice  i turbo-folk pesme, da pametni ljudi „one stvari“ rade loše i retko. Navodno je još Aristotel tvrdio da su supruge filozofa osuđene na „seksualni post“ za razliku od žena udatih za manuelce, koje „mrse svaki bogovetni dan“.  Čak su i empirijska istraživanja išla na ruku takvom mišljenju. Počelo je Kinsijevim nalazom da neobrazovani svet počinje ranije sa seksualnom praksom. Šta je istina? Pročitaj više

Želja ili volja – ko je kriv?

Želim i hoću. Odnos koji često poistovećujemo, i pri tome grešimo. Frojd je razotkrio brojna područja života u kojima su ponašanje i motivi determinisani nesvesnim potrebama, strahovima, anksioznostima i nagonima. Međutim,ono što iz tih radova možemo da izvučemo jeste da su svi ti ljudi snagom svoje volje potiskivali svoja negativna, nezdrava osećanja. Ko god je dolazio kod profesora tada, volju je koristio u svrhe potiskivanja i/ili izbegavanja.

Pročitaj više

Ljubav preko tastature

Zaljubiti se preko fejsbuka, putem SMS poruka ili nekog drugog, sličnog vida komunikacije u većini slučajeva jeste stvaranje sopstvene idealne vizije o toj osobi. Kada se naše komuniciranje sa određenom osobom svede, često, na samo pisani način, gde nikada ne možemo u potpunosti da upoznamo tu osobu, mi smo skloni da te „prazne rupe“ o toj osobi popunimo po sopstvenoj želji i na taj način odlepimo za njom. Neretko je razočaranje posle prvog fizičkog kontakta. Pročitaj više