Pretraga za:
Promena vremena

Jesen mi nije najdraži period u toku godine, iz mnogo tmurnih i očiglednih razloga. Kao što ni sve ostalo nije crno ili belo, tako i u jeseni ima nešto lepo i interesantno. Opet, za neke stvari je apsolutno savršena. Šuškanje pod ćebetom sa lepšom polovinom ili uz knjigu i topao čaj, planinarenje sa dragim ljudima po šumama raznih boja i još mnogo toga. Savršena je i za introspekciju, preispitivanje i poneku pouku o životu. Deluje kao neka promena vremena koja traje mesecima. A promena vremena mi uvek donosi stari bol u leđima. Danima me doziva sve jače, sve dok me ne podseti kako sam prvi put napravio sebi taj problem. Pokušavao sam da radim jogu, onako kako sam tada jedino umeo, na mišiće, snagu i brzinu. I tako sam u jednom ,,treningu” malo brže promenio položaj i ostao neko vreme u istom, kao spomenik. Od tada, nakon rehabilitacije, jesen i bilo koja druga promena vremena me podseća kako sam nesmotreno novu stvar pokušao da uradim na stari, poznat način. Kako je meni svaka jesen stresna zbog obaveznog konstantnog bola, tako je i u životu inače svaka promena stresna, bilo pozitivna ili negativna. U svakom slučaju, zahteva od nas da angažujemo naše kapacitete i prilagodimo se. Da izvučemo iz sebe poneki uspavani atom snage.

Pročitaj više
Muška grupa

Obaveštavamo Vas da formiramo novu iskustveno-terapijsku grupu.

Muška grupa pruža stalnu priliku za „rad na sebi“ uz podršku drugih muškaraca. MG omogućava pomoć parnjaka koji se redovno sastaju i obezbeđuju siguran prostor za muškarce da nastave da se razvijaju.
Naše grupe podržavaju muškarce da se pokažu kao muškarci kakvi zaista žele da budu, i daju im dar da mogu da pomognu drugima u grupi da učine isto.
MG su dobra prilika da se muškarci zagledaju u sebe i otkriju svoju misiji i svrhu, da budu u dodiru sa svojim osaćanjima, ali da im ne budu potčinjeni.
MG mogu bi mentor muškarcima u otkrivanju jedinsvenog sopstvenog smisla.

Pročitaj više
Tuga

Postoji pravilo da su promene jedino što je u životu sigurno. Nije uopšte upitno da li na promene možemo računati tokom života i da li je svaka sigurnost kratkog daha, ali su i gubici nešto sa čime ćemo se sigurno svi sresti u životu, pre ili kasnije. Gubici mogu doći u raznim oblicima i mogu podrazumevati različite stvari: od gubitka posla, prijatelja, statusa, materijalnih stvari, ideala, pa do dragih osoba. U zapadnim kulturama se smatra najvećim gubitkom smrt bračnog druga, u nekim istočnjačkim je to gubitak dostojanstva, dok se u našoj kulturi najvećim gubitkom smatra gubitak deteta. S obzirom na prisutnost gubitaka u životu svakog pojedinca, potpuno je neopravdano da nas niko ne uči kako da se nosimo sa njima i kako da budemo adekvatna podrška bliskim ljudima. Toliko toga učimo u školama tokom života što nam nikada neće trebati, dok se o ovako univerzalnoj temi ne govori. Možda je tako zbog težine i neprijatnosti koje dolaze uz njih, pa okrećemo glave ka vedrijim temama.

Pročitaj više
Da li je moje dete razmaženo?

Kako nastaje „razmaženost“? Iako sam pojam pogrešno ukazuje na to da je uzrok problema u preteranom maženju i ljubavi posvećenoj detetu, ono što zapravo dovodi do sindroma razmaženog deteta je nedostatak discipline. Razmaženo dete se ne rađa. Ono vremenom postaje takvo usled nedoslednosti ili izostanka adekvatnih granica, postavljenih od strane roditelja i/ili drugih značajnih odraslih u životu deteta. Neki od čestih mitova u vezi sa razmaženošću su da će se beba razmaziti ako se nosi tj. „navikava na ruke“, ili malo dete ako se previše ljubi i grli. Pročitaj više

Kako razviti radne navike kod dece

Na kom uzrastu deteta bi trebalo početi sa razvojem radnih navika i kako prepoznati da je pravo za to?

Deca imaju upijajuće umove, željna su učenja kroz igru i rad. Već sa 2-3 godine deca mogu da: pospreme igračke, odaberu šta će obući, operu zube i učestvuju u postavljanju stola. Sa svakom godinom spisak zadataka koje mogu obaviti se produžava i postaje složeniji. Pročitaj više

Zaštita nakon nasilja kroz znanje o traumi

Promena u razmišljanju i pristupu trebala bi da se desi na celokupnom društvenom nivou, kako bi celokupno društvo postalo senzitivnije na traumatizaciju njegovih članova. Celokupan sistem zaštite dece i mladih zasnovan na znanjima o traumi bio bi onaj u kojem svi uključeni akteri prepoznaju i usklađeno odgovaraju na raznovrsnost uticaja traumatskog stresa na decu, one koji o njima brinu i profesionalce.

Pročitaj više

Kako razviti empatiju kod svog deteta?

“Tucite svoju decu čim primetite da počinju da liče na vas” rekao je Duško Radović. Neka deca liče na svoje roditelje već na rođenju tako da roditeljima ne preostaje ništa drugo nego da probaju da ta vrata otvore lepim rečima. Što se tiče vrednosti, navika i ponašanja koja roditelji pokazuju, deca veoma predano upijaju i potom reflektuju. Empatija, odnosno saosećanje i uživljavanje se uči i vežba. Da li smo je naučili i da li je vežbamo zavisi od toga koliko često i iskreno sebe zapitamo: “Kako li je u njenim/njegovim cipelama?”

Pročitaj više